Rogoznica

Rogoznica
shadow

O Rogoznici

Rogoznica, mirno i toplo mediteransko mjesto na samom kraju Sjeverne Dalmacije. Proteže se uzduž 50 km obale te je idealno mjesto za odmor s obitelji i prijateljima. Rado je posjećuju i nautičari jer je poznata kao jedna od najljepših i najsigurnijih luka na Jadranu. Plaže su u Rogoznici šljunčane, ima i ponešto stijena, a svako naselje nudi skrovita kupališta u brojnim malim uvalama. Rogoznica je poznata i po čitavom nizu zabavnih i kulturnih manifestacija, u organizaciji Turističke zajednice, to je vrijeme kada ulice odišu posebnom atmosferom.

Središte se Rogoznice nalazi na poluotoku gdje su se uglavnom zadržale stare kamene kuće, što rogozničkoj rivi daje autentičnu mediteransku atmosferu. Veći dio otoka prekriven je borovom šumom te je idealan za šetnju i ostale vrste rekreacija. Rogozničko područje u središtu je hrvatskog primorja. Smješteno je na krajnjem jugoistočnom dijelu Šibensko-kninske županije, na granici sa Splitsko-dalmatinskom županijom. Na rtu Ploče ili Planka sudaraju se jugo i bura, topla i hladna struja. Klima je jedan od najvažnijih atraktivnih turističkih elemenata, a na rogozničkom području prosječno ima 2600 sunačanih sati. Tijekom četiri ljetna mjeseca u prosjeku ima svega od 4 do 7 kišnih dana.

Turizam – Mnogobrojne plaže u Rogoznici pružaju mogućnost odabira pa i oni najzahtjevniji mogu naći svoj kutak. Rogoznica raspolaže sa 6,500 ležaja u privatnom smještaju i dovoljnim brojem restorana, koji mogu zadovoljiti ukus svakog gosta, a posebno ljubitelja ribljih specijaliteta.Turizam u Rogoznici ima veoma dugu tradiciju postojanja još od 1870. Godine. Iste godine inozemni gosti su otkrili Rogoznicu kao poželjnu turističku destinaciju te je otvoren i prvi hotel obitelji Lušić-Rankovi, a zvao se Rogoznica. Tadašnji najbrojniji gosti bili su iz Austrije, Češke i Italije.

Fotogalerija

Povijest

Pitom kraj s blagom mediteranskom klimom omogućavao je siguran i udoban život. Bio je pogodan za osnivanje naselja. Tragova čovjekovog prisustva na ovom prostoru tijekom minulih stoljeća ima dosta (ulomci keramičkih posuda, amfora, krovnog crijepa, novca, grobova, grobnih priloga, nadgrobnih spomenika, dijelova kamenih sarkofaga i dr.). Prema spomenutim nalazima čini se kako je život na ovom području osobito bujao u antičko i kasno antičko doba. Za najstarije podatke o rogozničkom kraju zahvaljujemo grčkom pomorcu iz prve polovice 4. st. prije Krista. Prema Skylaxu iz Krayande, na obali između Krke i Cetine obitavala su dva ilirska plemena: na sjeveru ove obalne linije, na jednom poluotoku koji je navodno bio nešto manji nego Peloponez, živjeli su barbarizirani Hili u gradu i luci Herakleji. Prema njegovom opisu utvrđeno je da su Hili naseljavali poluotok Bosiljinu zbog čega se taj poluotok još naziva i Hilejski poluotok. Hili su, drže povijesničari, pleme Dorana koji su, došavši iz Sirakruze, osnovali Issu, ali naselili i grad Herakleju, smještenu negdje na rogozničkom području. Za Teutinog rata pali su pod vlast Ilira, što potvrđuje i nadgrobna stela iz tog doba pronađena u Stupinu 1968. Čuva se u muzeju grada Šibenika, a prikazuje Ilire-Hile. Pretpostavlja se da je u uvali Stupina potopljeni ilirski grad, a jedan od tragova tog vremena je pretpovijesna gradina ˝Stupinska glavica˝ s ostacima keramičkih posuda.

Inače, položaj grada Herakleje, koji je kovao vlastiti novac, još je sporan i može biti riješen tek putem novih nalaza. Međutim, neki su arheolzi uvjereni da je zbog idealnog sidrišta za trgovačke brodove Herakleja bila upravo na rogozničkom području.

Zečevo

Zečevo

Zečevo je selo čiji počeci zadiru daleko u prošlost. U razdoblju od devetog do jedanaestog stoljeća, na području između današnjih gradova Zadra i Splita, novopridošle se obitelji asimiliraju s tadašnjim stanovništvom. Zbog odličnog geografskog položaja na području današnjeg Zečeva niče selo koje je u prošlosti bilo mnogo veće nego danas, prvenstveno zbog današnjih uvjeta, stila i načina življenja.

Selo krase stare kamene kućice od kojih su neke stare čak i preko tri stotine godina. Veliki kameni blokovi i pravilan raspored kuća i danas privlače pažnju i mame da saznamo više o načinu života naših predaka.

Do početka devedesetih godina prošlog stoljeća, Zečevo je zbog svoje izuzetne vojno-pomorske važnosti predstavljalo bitnu točku u obalnoj liniji obrane tadašnje države, Jugoslavije. Danas, u Hrvatskoj, Zečevo je orijentirano isključivo na turizam, ali svoje prednosti nalazi upravo u činjenici da je zbog negdašnje vojne važnosti i izoliranosti, selo ostalo mirno, netaknuto i izvan dosega nepovoljnih vanjskih utjecaja.

Ovakva odredišta i ovaj način odmora preferiraju gosti koji se žele istinsku opustiti u nedirnutoj, prelijepoj prirodi, bez gradske buke, brojnih turista i stresa koji uz to dolazi.
Zaželite li se ipak i “gradskog” života, na samo pet kilometara od Zečeva nalazi se Primošten, poznato turističko odredište s mnogobrojnim barovima, izvrsnim disko klubom, teniskim i odbojkaškim terenima te mnogim drugim sadržajima.

shadow